Teaser
Pročitajte ovaj vodič za izgradnju vlastitog poslovnog modela – i odmah primijetite uspjeh. Profitabilno i održivo: Istražite ključeve za izgradnju poslovnog modela koji može izdržati test vremena. Ultimativni vodič kroz poslovne modele: Oslobodite puni potencijal svoje tvrtke uz stručne uvide i strategije.
Video
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Poslovni modeli MMSP-a (PM) Poslovni modeli MMSP-a (PM)Kliknite za čitanje
Napomena: postoje i takozvana „društvena poduzeća“. Njihov primarni cilj jest ostvariti društveni utjecaj, a ne maksimizirati profit za dobrobit vlasnika – no ona moraju imati i dobar poslovni/operativni plan koji im omogućuje održivost (vidi: RESTART Modul obuke 5. Održivi, društveni, i zeleno poduzetništvo)
Osnovni modeliKliknite za čitanje
Osnovni model razlikuje fiksne i varijabilne troškove: Fiksni troškovi jesu oni koji se moraju platiti bez obzira na to koliko proizvoda ili usluga prodate.
Varijabilni troškovi ovise o tome koliko proizvodite
Izračunajte sve troškove! Ako je potrebno, koristite online alate. Razmotrite isplativa rješenja. Osnovni model mora biti utemeljen na preliminarnom istraživanju tržišta koje detaljno istražuje:
Postoji nekoliko načina i stručnih strategija da pristupite istraživanju i napravite ga sami na temelju dovoljne količine podataka - ili netko to može učiniti umjesto vas. Metoda „od oka”Kliknite za čitanje
Poslovni model je opći okvir, odnosno opći pristup vođenju vašeg poslovanja. Poslovni plan se gradi na njemu, s detaljnim i strukturiranim skupom informacija prilagođenih tvrtki. U nešto drugačijem pristupu, poslovni model određuje vaš način stvaranja prihoda, dok poslovni plan definira vaše ciljeve i strategije. No, u svim konceptima, poslovni plan proizlazi iz poslovnog modela. Prilikom izrade poslovnog plana:
Izračunajte troškove i prihode najmanje jednom godišnje ili na trogodišnjoj osnovi kako biste:
Sagledajte probleme iz svih kuteva kako biste otkrili skrivene troškove i potencijal za dodatne prihode.
Razlikujte troškove od ulaganja (iliti: rashodi/izdaci). Budite motivirani za smanjenje troškova gdje god možete, ali:
Tipični načini financiranja poduzećaKliknite za čitanje
Tipični načini financiranja poduzeća
Tradicionalni poslovni modeli Tradicionalni poslovni modeliKliknite za čitanje
“Tradicionalnim poslovnim modelima” nazivamo modele koji definiraju naše ekonomije prije pojave transformativnih IT rješenja – prvo internet, zatim mobilnost, a danas strojno učenje i umjetna inteligencija.
Drugim riječima, tradicionalne modele karakteriziraju tipična poslovna ponašanja koja vidimo kroz 20. stoljeće. Napomena o iindustrijskim revolucijama: kroz ekonomsku povijest velike inovacije prisilile su postojeće poslovne modele na transformaciju i prilagodbu novim mogućnostima i uvjetima. Povjesničari smatraju da je pojava poljoprivrede, a kasnije i proizvodnja, odgovorna za potpunu promjenu postojećih "poslovnih modela". Prva industrijska revolucija (parni stroj i mehanizacija), druga (izum električne energije i podjela rada u industrijama), treća (uspostava globalnih proizvodnih lanaca u 2. polovici 20. stoljeća) i četvrta (IT i robotizacija) inustrijska revolucija natjerale su sve gospodarske aktere da preispitaju svoje strategije i poslovne modele. Peta revolucija, potaknuta novim IT razvojem i umjetnom inteligencijom, pred našim je vratima – svakodnevno doživljavamo pomake prema novim modelima.
B2CKliknite za čitanje
U B2C poslovnom modelu, poduzetnik mora planirati….
B2BKliknite za čitanje
U B2B poslovnom modelu, poduzetnik mora planirati….
FranšizaKliknite za čitanje
U franšiznom modelu, poduzetnik mora planirati….
MMSP-i u domaćoj ekonomijiKliknite za čitanje
Kada MMSP posluje u lokalnom okruženju – u svom gradu, regiji ili državi – mora ispunjavati posebne zahtjeve:
Djelovanje samo na domaćem tržištu također ima prednosti u usporedbi s međunarodnim/globalnim poslovanjem:
Poslovni modeli 21. stoljeća Poslovni modeli 21. stoljećaKliknite za čitanje
Europsko i globalno tržišteKliknite za čitanje
Globalizacija medija i poslovanja u drugoj polovici 20. stoljeća utrla je put globalnim proizvodnim i inovacijskim lancima koji su se pojavili krajem 20. stoljeća. Ovaj globalni ekonomski model izgrađen je na optimizaciji troškovne učinkovitosti (ali često zanemaruje negativne ljudske, demokratske i ekološke aspekte također povezane s jeftinom proizvodnjom). Iako je nekoliko događaja u 21. stoljeću usporilo ili čak okrenulo leđa globalizacijskim trendovima (geopolitički događaji, uspon kineskih neovisnih istraživačkih, razvojnih i inovacijskih kapaciteta (R&D&I), kriza COVID-19, spoznaja učinka globalnog prometa na klimatske promjene, trenutna energetska kriza i ovisnost o nafti/plinu itd.), nekoliko drugih čimbenika dodatno je poboljšalo globalnu proizvodnju i distribuciju proizvoda i usluga (sve veća dostupnost širokopojasnih internetskih veza, razvoj rada na daljinu i globalnog, virtualnog timskog rada (RESTART Modul obuke 1), prevladavanje jezičnih barijera putem tehnologija strojnog učenja, itd.). Europska unija kao ključni je prioritet postavila povećanje europske gospodarske konkurentnosti stvaranjem jedinstvenog europskog tržišta izgrađenog na zajedničkom skupu propisa i standarda koji europskim tvrtkama omogućuju relativno jednostavno poslovanje preko granica, ponudu proizvoda i usluga, korištenje bankarstvom, pravne, porezne i konzultantske usluge bez potrebe za otvaranjem tvrtki-kćeri u ostalim zemljama. Kako biste poslovali na europskom tržištu, upoznajte se s odgovarajućim propisima, zahtijevajte EU PDV broj i napravite detaljnu analizu tržišta kako biste zaključili isplati li se vašoj tvrtki ulagati u internacionalizaciju. Ne moraju se sve nove tvrtke izravno natjecati na globalnom tržištu, ali ekonomski milje, dostupnost opcija i opći trendovi moraju svaku novu tvrtku osvijestiti o njezinoj poziciji ne samo na domaćem nego i na europskom i svjetskom tržištu. Start-upoviKliknite za čitanje
Većina poduzeća započinju kao mikro i mala poduzeća (iako postoje i suprotni primjeri: velike tvrtke nastale spajanjem, akvizicijom ili raspadanjem većih holdinga). Ipak, u vrlo ranoj točki, mogu se postaviti na jedan od dva značajno različita kolosijeka: ili postati mala tvrtka ili startup. Koja je razlika?
Start-upovi grade svoj poslovni model na tehnologiji koja im omogućuje ne samo dupliciranje ili utrostručenje ekonomske učinkovitosti, već i umnožavanje s desecima, stotinama ili tisućama u relativno kratkom razdoblju od nekoliko mjeseci/godina. Uspješni start-upovi često su “rođeni globalni” – od samog početka nude proizvode ili, mnogo češće, usluge – tražene diljem svijeta, uz manju razinu lokalizacije. Start-upovi su uvijek vrlo inovativni i uključuju faktor visokog rizika. Samo mali udio start-upova uspije na međunarodnoj, a još manji udio na globalnoj razini. Financiranje start-upa mora uključivati kapital prilagođen riziku u ranim fazama. Tipičan ciklus je sljedeći:
Ostali novi poslovni modeliKliknite za čitanje
Novi poslovni modeli opisani u nastavku ponekad djeluju samostalno, a ponekad kao kombinacija. U svakom slučaju, mora se donijeti odluka o idealnoj kombinaciji ovih elemenata. Ekonomija dijeljenja: Ekonomija dijeljenja kao poslovni model temelji se na dijeljenju resursa, postojećih dobara i usluga među potencijalnim korisnicima. Gotovo uvijek se temelji na korištenju tehnologije kao alata za dijeljenje. Dijeljenje može uključivati stvaranje, proizvodnju, distribuciju, prodaju ili korištenje danih proizvoda i usluga. Ekonomija dijeljenja također može biti B2C (primjerice AirBnB) ili B2B (primjerice coworking uredi). Promicatelji ekonomije dijeljenja često tvrde da je riječ o resursno učinkovitom i ekološki prihvatljivom rješenju. Drugi ističu da ekonomija dijeljenja često dopušta utaju poreza i zanemaruje inače postojeće industrijske propise. Ekonomija platforme slična je ekonomiji dijeljenja, ali naglašava ulogu tehnološke platforme koja povezuje različite male gospodarske subjekte. U slučaju, primjerice, Amazona ili Ubera, ekonomija platforme omogućuje pojedincima koji inače nisu sposobni doprijeti do širokog kruga kupaca da dopru do njih i ponude svoje proizvode/usluge. Poslovni model također karakteriziraju ozbiljne neravnoteže moći (između platforme i pojedinačnih aktera).
Model na zahtjev također je povezan s tehnološkim razvojem. Nudi jedinstvenu priliku klijentu da tempira konzumaciju proizvoda/usluge točno prema svojim željama. Moderni servisi dostave hrane (foodpanda, Wolt) i streaming medija (Spotify, Netflix itd.) izgrađeni su na ovom modelu.
Servitizacijski model i model pretplate: Servitizacija je izgrađena na konceptu ponovnog tumačenja tradicionalnih proizvoda i jednokratnih usluga kao niza usluga koje se kontinuirano pružaju, obično potiče stalna poboljšanja, ažuriranja, nadogradnje, održavanje i nuđenje različitih usluga korisnicima. Mogu im se naplaćivati mjesečne, dvogodišnje ili godišnje pretplate. Saznajte više o servitizaciji u RESTART Modulu obuke 6. Freemium model: Freemium model nudi pojednostavljenu konstrukciju usluga za besplatnu pretplatu, ali naprednije premium značajke se naplaćuju. To pomaže brendiranju, marketingu i komunikaciji usluge tako što se usluga pruža velikom broju kupaca, a istovremeno generira prihod od profesionalnih klijenata. Takvi primjeri su Spotify, LinkedIn ili Evernote i sl. Model lokalizacije: Lokalizacija se temelji na ideji da se opći proizvod/usluga prilagodi lokalnom okruženju, specifičnim društveno-ekonomskim uvjetima (jezik, preferencije, kulturne vrijednosti, kupovna moć, itd.) U ovom slučaju morate biti sigurni da imate zakonska prava prilagoditi izvorni proizvod/uslugu. Utemeljenje vlastitog poslovnog modela Utemeljenje vlastitog poslovnog modelaKliknite za čitanje
|